Najpopularnija legenda o otkriću kave govori o etiopskom pastiru čije koze su pojele bobice sa zimzelenog grma i postale hiperaktivne. Danas je tržište kave drugo najveće na svijetu.

Odgovori na pitanja 'tko', 'gdje' i 'kako' koja okružuju podrijetlo, otkriće i širenje kave u najmanju su ruku vrlo sporni. Postoje brojne legende s vrlo malo provjerenih podataka, a još manje pisanih dokumenata o kavi na Zapadu prije 1800-ih, nekoliko stoljeća nakon prve pojave kave u Europi.

Najpopularnija legenda o otkriću kave govori o etiopskom pastiru čije koze su pojele bobice sa zimzelenog grma i postale hiperaktivne.

Legenda o otkriću kave
S obzirom na to da je prošlo više od 1000 godina od predloženog vremena otkrića kave, nemoguće je reći je li ono istinito, ali postoje neki izvori koji su pouzdaniji od drugih. Profesor Nkiru Nzegwu sa Odjela za afričke studije na Sveučilištu Binghampton kaže da legenda o pastiru postoji već stoljećima, iako ju je nemoguće potvrditi.
Ona ide ovako:
Promatrao je svoje koze kako uzbuđeno lupaju i glasno bleje nakon što su žvakale jarkocrvene bobice koje su rasle na nekim zelenim grmovima u blizini. Pastir Kaldi je i sam probao nekoliko bobica i ubrzo osjetio ushićenje.

Napunio je džepove bobicama i otrčao kući kako bi s obitelji podijelio svoje otkriće. Žena mu je predložila da bobice odnese redovnicima u samostan u blizini jezera Tana, kod izvora rijeke Plavi Nil.

Kaldi je glavnom redovniku poklonio bobičasto voće i ispričao o njihovom čudesnom učinku, piše Crema Coffee Garage.

'Đavolje djelo!', uzviknuo je redovnik i bacio bobice u vatru. U roku od nekoliko minuta samostan se ispunio aromom pečenih bobica, a ostali su se redovnici okupili da istraže otkud dolazi taj miris. Odlučili su ugasiti vatru, drobeći žar, te su tako zdrobili i bobice kave.
Glavni redovnik je naredio da se bobice stave u posudu i preliju vrelom vodom kako bi se očuvale. Te su noći redovnici sjeli ispijajući bogati mirisni napitak i zavjetovali se da će ga piti svakodnevno kako bi ostali budni tijekom svojih dugih noćnih radova.

Uzgoj kave
Planirani uzgoj kave započeo je negdje u petnaestom stoljeću, a kroz mnoga stoljeća koja slijede, jemenska provincija Arabija bila je primarni svjetski izvor kave.

Potražnja za kavom na Bliskom istoku bila je vrlo velika. Bobice koje su bile pakirane za izvoz iz jemenske luke Mocha radi trgovine s Aleksandrijom i Carigradom bile su strogo čuvane.
Zapravo, nijedna plodna biljka kave nije smjela napustiti zemlju. Unatoč ograničenjima, muslimanski hodočasnici iz cijelog svijeta tijekom svojih hodočašća u Meku uspjeli su prokrijumčariti biljke kave natrag u svoje domovine, a usjevi kave uskoro su se ukorijenili i u Indiji.

Kava u Europi
U to vrijeme kava je također ušla u Europu kroz Veneciju, gdje su flote razmjenjivale parfeme, čajeve, boje i tkanine s arapskim trgovcima duž Puta začina.

Napitak je na kraju stekao popularnost među Talijanima kad su ga ulični prodavači limunade počeli prodavati pored hladnih napitaka. Mnogi su se europski trgovci navikli piti kavu u inozemstvu i donijeli je natrag sa sobom u svoje domovine.
Sredinom 17. stoljeća Nizozemci su dominirali svjetskom brodskom trgovinom, a uveli su uzgoj kave u svojim kolonijama u Indoneziji na otocima Java, Sumatra, Sulawesi i Bali.
Kava je u Latinsku Ameriku stigla nekoliko desetljeća kasnije, kada su Francuzi na Martinique donijeli reznicu biljke kave. No, kada se sredinom 19. stoljeća rijetka biljna bolest proširila poljima kave u jugoistočnoj Aziji, Brazil se pojavio kao najveći svjetski proizvođač kave, čast koju ta zemlja i danas ima.

Zanimljivosti o kavi
-Tržište kave je drugo po veličini tržišta na svijetu, nakon nafte - pa možete reći da je trgovina kavom prilično velika stvar
-Postoje dvije glavne vrste kave: Arabica i Robusta. Uzgajivači pretežno sade vrstu Arabica. Iako je manje popularna,   Robusta ima malo gorči okus i sadrži više kofeina
-Globalni izvoz kave iznosio je gotovo 10 milijuna vrećica kave u svibnju 2021. godine, kako pokazuju svjetski statistički   podaci o kavi
-Coffea Arabica čini 70% svjetske proizvodnje kave
-Nakon što popijete kavu srce vam brže kuca iduća četiri sata.
-Prosječna šalica espressa (30 g) sadrži 69 mg kalija
-Globalna industrija kafića vrijedi više od 156,9 milijardi dolara
-Zrna kave su tehnički sjemenke. To su koštičave bobice nalik trešnjama koje rastu na grmlju, ali ih nazivamo 'bobice' zbog   sličnosti s mahunarkama. A bobice kave se mogu jesti
-Espresso na talijanskom znači 'istisnuto'
-Najskuplja kava na svijetu može koštati više od 600 dolara po kilogramu
-Jedna od najpoželjnijih sorti kave kopi luwak dolazi iz izmeta azijskog cibeta. Stvorenje poput mačke jede voće uključujući   bobice kave, ali nije u stanju probaviti zrna. Zrna koja izlaze s izmetom su glatka i napitak od njih je manje kiseli od klasične   kave
-Kavom se možete predozirati. Morali biste popiti oko 30 šalica u vrlo kratkom razdoblju da biste se približili smrtonosnoj   dozi  kofeina
-Riječ 'kava' dolazi od arapske riječi za 'vino'. Qahwah je kasnije postao kahveh na turskom, a zatim koffie na nizozemskom,   odakle dobivamo englesku riječ coffee
-Jedna šalica crne kave ima samo jednu kaloriju