Svatko od nas misli da je neprocjenjiv, poseban i nezamjenjiv, no surova je istina da svi mi imamo svoju cijenu i onda uopće nije toliko velika koliko smo mislili.



Jeste li se ikada zapitali koliko zapravo vrijedite? Koliko bi neki psihopatski bogatunčić morao platiti da posjeduje vaše tijelo? Odgovor ovisi o mnoštvu faktora, poput zemlje iz koje dolazite, vašeg zdravstvenog stanja i posla kojim se bavite, no prosječan čovjek “košta” svega 2,5 milijuna dolara ili oko 14 milijuna kuna. Do te je cifre naime došao njemački dokumentarist Peter Scharf, koji u svom filmu Was Bin Ich Wert? pokušava otkriti koju bismo cijenu kao artikl imali u nekom supermarketu.

Naravno, radi se o vrlo kompleksnoj kalkulaciji koja nije egzaktni i mjerodavni podatak, pošto se u današnje vrijeme zna dogoditi da te netko okine i zbog 500 kuna, ali recimo da je ovo najbolji izračun koji u obzir uzima faktore poput osiguranja, zdravstvenog sustava, socijalne politike i sličnog. Pri takvoj računici bi možda valjalo početi od samog odgoja djeteta do punoljetnosti, koje u današnjoj Njemačkoj košta oko 120 tisuća eura (oko 160 tisuća eura ako se upisuje nekakav fakultet), dok će Amer za istu stvar platiti nešto više: 245 340 dolara. No, ovaj se faktor ionako može smatrati svojevrsnom investicijom…



Ono što je stvarno bitno jest ono što čovjek zapravo je. Tako naši gradivni dijelovi koštaju svega 1 900 dolara (nešto više od 10 000 kuna), od čega ugljik čini čak polovicu cijene. Ipak, ljudsko se biće ne može gledati kao skup materijala, već kao skup organa, a tu cijena već značajno raste. Tako se procjenjuje da svi naši organi, uključujući i krv, kosu, krvnu plazmu, sjeme i ostatak dijelova tijela vrijede oko 2,1 milijun dolara. To je realna vrijednost, iako će vam na crnom tržištu bubreg izvaditi za samo 10 tisuća dolara, te ga kasnije na tom istom tržištu prodati po 50-100 puta većoj cijeni. Dakle, vrijednost vaših organa može biti i veća, ali i daleko manja od ove cifre!

Ako kojim slučajem poginete u nekakvoj nesreći, država/tvrtka/osiguranje će vašim najbližima isplatiti određenu odštetu, koja ovisi prvenstveno o vrsti tragedije, državi u kojoj se dogodila i statusu pokojnika. Obitelj bankara poginulog u rušenju Svjetskog trgovačkog centra 2001. godine tako je dobila 5,5 milijuna dolara, dok je obitelj perača suđa dobila samo 197 tisuća dolara. Drugim riječima, razlika u vrijednosti njihovih života je čak 30 puta, a odnosi se uglavnom na projekciju zarade koju bi ostvarili da su radili do mirovine. Je li to fer? Vjerojatno nije, ali je definitivno bolje od para koje dobiju obitelji poginulih u nesrećama u indijskim rudnicima, gdje odštete jedva prelaze 1 000 dolara. E to je već bezobrazno i bezobzirno!

Kao treća se stavka tu ističe i količina novca koja je potrebna da vas se održi na životu. To je pak složen sustav bolnica i osiguranja, koje u isto vrijeme žele da vi budete bolesni, ali ne toliko da vaše liječenje i operacije budu previše opasne, tojest previše skupe. Britanski zdravstveni sustav tako procjenjuje da zdrava godina u ljudskom životu vrijedi između 32 i 47 tisuća dolara te su vam u tom cjenovnom razredu spremni pomoći. Ako troškovi vašeg liječenja prelaze ovu cifru, nastaju problemi…

Za kraj u obzir treba uzeti i osobnu procjenu vrijednosti nečijeg života, koja se “računa” jednostavnim testom američkog ekonomista Kipa Viscusija. Zamislite da sjedite na stadionu te ste jedan od 10 000 posjetitelja. Jednoga od vas će nasumce odabrati i ubiti. Koliko ste spremni platiti kako biste bili sigurni da se to neće dogoditi, imajući u vidu da su šanse da vas odaberu na početku 1:10 000? Recimo da ste rekli cifru od 6 000 kuna te da je svaki drugi posjetitelj rekao istu cifru – to znači da ste svi zajedno spremni platiti 60 milijuna dolara. Ova se brojka zove Vrijednost statističkog života, a koristi se kada se procjenjuje koliko je isplativo raditi nešto s obzirom na rizik za ljudske živote, ovisno o samoj vrijednosti njihova života.

Možda vam se sve ovo čini pomalo apstraktno, ali tužna je činjenica da smo na kraju krajeva samo brojke u jednom velikom, globalnom, materijalnom sustavu. Svoje živote možemo ispuniti raznim iskustvima i doživljajima te se tješiti koliko smo uistinu posebni, ali na kraju će nam neki činovnik, bankar, liječnik ili osiguravatelj jednostavno lupiti markicu s cijenom i nećemo biti ništa drugačiji od običnog komada parizera… Depra!