S hladnijim vremenom stiže nam i "teža" hrana te samim time vjerojatno i zimsko nakupljanje kilograma. Ali, puno važnije od toga hoćemo li nakupiti kilograme, često ističu nutricionisti, jest kvaliteta hrane koju unosimo



S hladnijim vremenom stiže nam i "teža" hrana te samim time vjerojatno i zimsko nakupljanje kilograma. Ali, puno važnije od toga hoćemo li nakupiti kilograme, često ističu nutricionisti, jest kvaliteta hrane koju unosimo.



I iako nas redovito sa svih strana bombardiraju informacijama o štetnosti određenih namirnica, mnoge od njih još uvijek su iznimno popularne iako se ne bi trebale nalaziti ni na čijem meniju. U još jednom pokušaju da čitatelje diljem svijeta odvrati od proizvoda koji ni na koji način ne koriste našem zdravlju, nutricionistica Susie Burrell za australski Good Food na jednom je mjestu sakupila popis onih stvari koje većina nutricionista ni za živu glavu ne bi unijela u svoj organizam. Provjerite koje su to.

Bijeli kruh

Kao što već i vrapci na grani znaju, ako već morate jesti kruh, puno je bolji onaj od cjelovitih žitarica, budući da u sebi sadrži vlakna i potrebne nutrijente, za razliku od bijelog koji razinu šećera u krvi podiže u nebesa.

Gazirani sokovi

Na Burrellinu su se popisu našli i ovi neizostavni neprijatelji zdravlja i dobre linije. Ne kako bi vam se još jednom objasnilo kako vam samo štete, jer to već znate, nego da bi vas podsjetilo da ih već jednom prestanete konzumirati. Iako ne šteti dodati: najčešće po limenci sadrže devet žlica šećera, a ne treba zaboraviti niti da je šećer u tekućem obliku najgori mogući način konzumacije te namirnice.

Lizaljke

Iako ćete ih rijetko vidjeti kod odraslih, trebalo bi ih zabraniti svima, pogotovo djeci. Naravno, nema ništa dramatično u tome da se povremeno pojede pokoja, ali ove šećerne i obojene bombe ne bi trebale biti dijelom niti jedne ishrane.



Čokoladni namazi

Nažalost, vjerojatno i sami znate da, suprotno reklamama, u čokoladnim namazima nema ništa zdravo. Ako pogledate sastojke vidjet ćete da su na popisu prvi šećer i biljno ulje te da to sve skupa nema veze sa zdravljem iz orašastih plodova ili mlijeka kojima se hvale. Osim toga, najčešće se jedu u kombinaciji s bijelim kruhom.

Krafne

Iako one domaće koje su radile naše bake ipak nisu ni približno tako strašne kao "konfekcijske" američke, koje u sebi sadrže i umjetne boje i aditive, nemoguće je zaboraviti od čega se rade i kako su spremane. Brašno u dubokom ulju nikad nije dobra kombinacija, koja obiluje zasićenim mastima.


Rižini krekeri

Unatoč tomu što često možemo vidjeti kako ove grickalice konzumiraju upravo oni koji paze na prehranu, Burrell, piše da je bijela riža u bilo kojem obliku izvor ugljikohidrata s iznimno visokim glikemijskim indeksom, što znači da se razina šećera u krvi naglo podiže nakon konzumacije, ostavljajući nas u želji za još. Osim toga u rižini krekeri u sebi sadrže jako malo proteina i nedostaje im ključnih nutrijenata. Ono što od njih dobivate su "prazne kalorije" i naglo podizanje razine šećera u krvi umjesto dugoročnijeg punjenja energijom.

Margarin

Ovo je kontroverzna tema među nutricionistima, piše Burrell. Prvo se maslaca poticao prelazak na margarin budući da se tvrdilo da su biljne masnoće bolje za srce od onih životinjskog podrijetla. I iako to jest točno, nutricionisti će uvijek preporučiti hranu koja je što prirodnija, a usto margarin je jednostavno dodana masnoća koja nam nije potrebna u ishrani. Sasvim dovoljno masnoća možemo dobiti iz orašastih plodova, sjemenki ili ribe.