Znanstvenici su u Brazilu prije četiri godine otkrili dosad najveći napušteni podzemni grad mrava, a video prilog o ovom otkriću postao je jedan od popularnijih na YouTubeu



Ako ga još niste vidjeli, pogledajte fascinantne snimke.

Stručnjaci su praznu mravlju naseobinu odlučili ispuniti cementom ne bi li otkrili razmjere i izgled njezinog složenog sustava.

Ulijevanje kroz otvore za ventilaciju trajalo je danima, a potrošeno je 10 tona cementa. Nakon mjesec dana, kada se beton stvrdnuo, počelo je iskapanje koje je vodio prof. Luis Forgi. Malo po malo pred njima je osvanuo pravi megalopolis koji su neki nazvali mravljim kineskim zidom. Naseobina se prostirala na 50 m2 u dubinu od osam metara.

Tijekom iskapanja tunela i prostorija mravi su prenosili komadiće zemlje 50-ak puta teže od vlastitog tijela na prosječne udaljenosti koje bi u ljudskim razmjerima iznosile gotovo kilometar. Procjenjuje se da su ukupno iznijeli oko 40 tona materijala.

Golemi je grad bio tako konstruiran da osigura dobru ventilaciju i najkraće rute za transport. Sastavljen je od više desetaka prometnica koje povezuju glavne dvorane te od mnoštva sporednih putova. Dio prostorija mravi su koristili kao smetlišta, a dio za uzgoj gljivica za hranu.

Mravi rezači stvaraju najsloženije društvene zajednice na svijetu nakon ljudi. Kraljica prikuplja oko 300 milijuna spermija prije nego što će uspostaviti vlastitu koloniju. Njezini potomci podijelit će se na kaste i funkcije prema veličini. Neki će prikupljati komadiće lišća za proizvodnju gljivica kojima će hraniti i sebe i ličinke. Drugi će voditi računa o otpadu, a osobito o parazitima koje mušice polažu u glavama radnika. Najveći mravi postaju ratnici u organiziranoj vojsci, ali i suradnici na konstrukciji grada.

Ne zna se zašto je i kada ovaj megalopolis napušten.




Nekoliko zanimljivosti o mravima:

Mogu prenositi terete 50-ak puta teže od svoga tijela.
Vojnici svojima glavama zatvaraju ulaze u gnijezda.
Neke vrste štite biljke u zamjenu za hranu i sklonište.
Ukupna biomasa svih mrava podjednaka je biomasi ljudi – na svakog čovjeka dolazi oko 1,5 milijuna mrava.
Mravi ponekad uzgajaju insekte drugih vrsta poput biljnih uši koje potom muzu.
Mravi znaju druge mrave koristiti kao roblje.
Mravi su živjeli i u vrijeme dinosaura, a poljoprivredom su se bavili dugo prije ljudi.
Neke superkolonije znaju biti međusobno povezane i prostirati se tisućama kilometara.