Nekad dio drevnog južnog superkontinenta Gondvane, koji se raspao prije oko 180 milijuna godina, vjeruje se da se Zelandija odvojila od Australije i Antarktika oko 100 milijuna godina kasnije.
S površinom od oko pet milijuna četvornih kilometara, Zelandija je proglašena posebnim kontinentom početkom godine, nakon što su znanstvenici otkrili da ispunjava sve potrebne kriterije koji uključuju njegovu specifičnu geologiju, nadmorsku visinu iznad okoline i koru koja je deblja od običnog morskog dna.
Inače, ne postoji jedinstveno stajalište u definiciji kontinenta. On je geografski gledano pretežno velika i međusobno povezana zemaljska površina, potpuno ili skoro potpuno omeđena vodom ili nekom drugom prirodnom granicom. Tako, primjerice, velike kopnene površine koje su povezane samo uskim prijelazima, poput Afrike i Azije, bivaju promatrane kao različiti kontinenti.
Tek treba otkriti je li Zelandija novi kontinent
Izvor: Društvene mreže / Autor: Anand Singh
Pored ovog postoji i povijesno-politička definicija. Prema njoj, kontinent je veći geografski prostor koji je iz raznoraznih utjecaja različit od drugih prostora na Zemlji. Značenje ovog povijesno-političkog pogleda pokazuje se na primjeru Europe, koja na osnovi prve definicije ni u kojem slučaju ne čini zaseban kontinent, već je, s Azijom, definirana kao jedan kontinent, Euroazija. Prema toj definiciji, šest je kontinenata - Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Euroazija, Afrika, Australija i Antarktik - pa se Zelandija navodi kao sedmi kontinent.
Različite kulture i znanosti imaju različite 'popise kontinenata', a njihov točan broj predmet je stalnih debata. Broj kontinenata u raznim modelima ovisi o samim kriterijima klasifikacije, počevši od modela baziranih na geopolitičkim osnovama pa sve do geoloških kriterija koji se tiču same prirode Zemljinog tla te načina njegova formiranja. Općenito, kontinent mora biti veliko područje koje ima geološki jasne granice.