Znate li da su tri najčešća motivatora za vježbanje zdravlje, osjećaj krivnje i izgled? S druge strane, tri najučestalija razloga za odustajanje su nedostatak vremena, ozljede i stav da vježbanje nije zabavno. Što vas od toga svega (de)motivira?

Kod početnika, ali i onih koji vježbaju godinama, često dolazi do problema s motivacijom. Kako bismo vas potaknuli da krenete ili da ustrajete u tjelesnoj aktivnosti, donosimo nekoliko korisnih savjeta:

1. Vježbanje nemojte smatrati obvezom
Motivacija je nešto što pokreće ljude, odnosno potiče ih da održavaju ili postižu određene ciljeve. Moglo bi se čak reći da je to oblik želje ili težnje. Mnogi vjeruju da će ta motivacija doći sama po sebi - ako dovoljno dugo čekamo, jednog dana probudit ćemo se i konačno htjeti vježbati, zar ne? Stvarnost je takva da motivaciju treba izgraditi.

Ako spadate u onu skupinu ljudi koji nastoje trenirati jer žele biti zdravi ili bolje izgledati, ali svejedno nikako ne uspijevate uspostaviti rutinu vježbanja i pridržavati je se, to može značiti da zapravo nemate motivaciju koja vama odgovara. I to je sasvim u redu jer ne odgovara svakome ista stvar. Čest je i slučaj da se ljudi ne uspijevaju pokrenuti samo iz želje za poboljšanjem nego ih na promjenu tjera kad rade nešto u čemu uživaju.
Iz tog razloga, ako vam se nikako ne sviđa ideja o trčanju, povežite to s nečim što već volite raditi. Primjerice, ako se bavite fotografiranjem, razmišljajte o trčanju ili hodanju kao o prilici da snimite nove fotografije. Ili ako vam tijekom trčanja prolazi kroz glavu previše misli koje vas koče, stavite slušalice i slušajte podcaste ili audioknjige, ili je možda pametnije da se okušate u nekoj drugoj aktivnost - nekoj koja će vam bolje okupirati misli. Stvorite sebi uvjete u kojima se vježbanje neće činiti kao naporna obaveza.

2. U početku se nagrađujte za trud
Motivacija može biti intrinzična i temeljiti se na inherentnom, unutarnjem užitku koji proizlazi iz činjenja nečega ili ekstrinzična i vođena čimbenicima izvan same aktivnosti, poput natjecanja ili društvenih čimbenika. Drugim riječima, postoje ljudi koji trče i na to ih motivira želja za samim trčanjem, to je ono što vole raditi i u čemu istinski uživaju. Druga skupina ljudi su oni koji trče jer znaju da će, ako najbrže prijeđu ta dva kilometra, osvojiti medalju ili lajk na društvenim mrežama.

Naravno, nisu svi skloni natjecati se ili objavljivati svoje znojne fotografije, ali ono što se tu zapravo htjelo naglasiti je da treba učiniti dobrobiti vježbanja opipljivima. I dok je nagrada da ćete nakon mjesec dana izgubiti dva kilograma i bolje se osjećati odlična, još je učinkovitije ako uz to uključite male, instantne i opipljive nagrade. Primjerice, ako za vikend pretrčite tri kruga oko kvarta, možete sebi priuštiti maratonsko gledanje najdražih serija, a na tjednom povratku iz teretane počastit ćete se jednom biljkom ili svijećom. Nagrada može biti bilo kakva, važno je samo da vas na kraju motivira.
Stručnjaci su se složili s tim da je vanjska nagrada toliko moćna zato što se mozak može uhvatiti za nju i uspostaviti vezu da je određeno ponašanje, u ovom slučaju vježbanje, vrijedno truda. S vremenom će ta ekstrinzična motivacija, to jest ona koju potiču vanjske nagrade, postati intrinzična zato što će mozak početi povezivati znoj i bol s navalom endorfina. I nakon što istrenirate mozak da prepozna kako je samo vježbanje nagrada, više nećete žudjeti za nekom drugom nagradom.

3. Budite fleksibilni
Mnogi savjeti za vježbanje uključuju uspostavljanje konkretnih, ali realnih ciljeva i, na temelju toga, izradu preciznog plana kojeg se treba strogo pridržavati. Recimo, teretana ponedjeljkom i četvrtkom od devet do deset navečer, polusatno trčanje svako jutro prije posla, vikendom planinarenje ili vožnja biciklom... I moguće je da će nekima takav način pomoći da uspostave navike vježbanja, ali drugima pridržavanje rasporeda neće biti dovoljno da se natjeraju na promjenu.

Kako prenosi The New York Times, ljudi koji su fleksibilni kad je riječ o rasporedu vježbanja češće će uspostaviti naviku treniranja nego oni koji imaju strogi raspored. Naime, ovi potonji su skloniji prije odustati od režima vježbanja ako iz nekog razloga nekad propuste trening u ono vrijeme u koje su ga planirali. Fleksibilniji pojedinci jednostavno će prebaciti plan za malo kasnije ili ranije jer oni uvijek imaju u automobilu spremnu torbu sa sportskom odjećom i opremom.
A kad vam je motivacija na nuli, potrudite se osvijestiti prepreke koje vas koče u vašem naumu jer, tek kad ih budete svjesni, možete poraditi na njihovu rješavanju. Ako vam se, primjerice, pomisao o odlasku u teretanu nakon posla nimalo ne sviđa, zapitajte se zašto je tome tako, što je to što vas toliko koči... Je li to umor? Kako prevladati umor? Možda da u teretanu odete prije posla, kad ste svježi i odmorni, ili da uopće ne idete u teretanu nego da odaberete neki lakši oblik vježbanja, kao što je večernja vožnja biciklom? Dakle, ideja o vježbanju mora biti praćena realističnim metodama rješavanja prepreka na koje na tom putu nailazite.

4. Vježbajte s prijateljima ili obitelji
Mnogi motivaciju pronalaze i u društvu. Naime, vježbanje s bližnjima ili prijateljima može biti odlično rješenje za uspostavu uzajamne podrške, ali i za dijeljenje odgovornosti. Ako se dogovorite za jutarnju jogu u parku s prijateljem ili prijateljicom, vjerojatnije je da nećete tako lako odustati od tog nauma kao što bi to bio slučaj da idete sami. Složit ćete se s tim da je često lakše ostati ušuškan u toplini i sigurnosti svoje zone komfora i time izdati samog sebe nego ostaviti prijatelja ili partnera na cjedilu.

Zato pronađite sljedeći vikend malo motivacije, odjenite nešto udobno i prozračno te provedite nezaboravan dan u prirodi na svježem zraku!