Rasprave vezane za genijalnost Stevea Jobsa mjesto su na kojem se najčešće lome koplja. Neki tvrde da je Jobs bio genijalac i vizionar čiji su izumi promijenili svijet tehnologije dok ga drugi smatraju samo odličnim prodavačem magle koji se znao okoristiti radom drugih ljudi i uspješno ga kapitalizirati.

No postoji još jedna strana priče, o kojoj se puno manje priča.

Prije 30 godina mantra poslovnog svijeta bila je "pohlepa je dobra", kao što je to rečeno u filmu Olivera Stonea "Wall Street", jer upravo pohlepa savršeno obuhvaća esenciju duha evolucije i pohlepe za životom, za novcem, za ljubavlju i znanjem.

I ne radi se toliko o životnoj filozofiji koliko o teoriji menadžmenta. Iziskuje od poslovnih ljudi da ganjaju vlastite interese i obogate se, ne za svoju dobrobit, nego za boljitak ljudskog roda. "Pohlepa je dobra" zapravo je odmak od ranijeg koncepta menadžmenta koji je naglasak stavljao na upravljanje kompanijom, zaposlenicima, mušterijama i zajednicom.

Što se Jobsa tiče, on se s tim nije slagao. Bio je uvjeren da pohlepa nije ono što pojedince tjera da evoluiraju, nego je smatrao da je riječ o pomnosti ili "svjesnoj pažnji", koju je Jobsov biograf Walter Isaacson prenio ovako ga citirajući: "Ako samo sjedite i promatrate, shvatit ćete koliko je vaš um nemiran. Pokušate li ga umiriti, samo ćete pogoršati situaciju, ali um se s vremenom smiri i, kada to učini, stvori se prilika da čujete i one suptilne stvari. To je trenutak u kojem vaša intuicija procvjeta i sve se čini jasnije, a vi ste prisutniji u trenutku. Vaš se um uspori i vidite neopisivo širenje. Vidite toliko toga više nego što ste mogli



Ukratko, Jobs je bio usredotočen na potpunu suprotnost pohlepi. Svjesna pažnja fokusirana je na unutarnje i mistično, a pohlepa na vanjsko i materijalno.

Osam godina nakon Jobsove smrti i čak 30 godina nakon što je prigrlio mistično neuroznanost dokazala je da je bio u pravu. Snimanja mozga nedavno su pokazala da meditacija i pomnost stvaraju bolje i kreativnije vođe.

U članku objavljenom u časopisu British Journal of Neuroscience Nursing objavljeno je da svjesna pažnja može pojačati pozornost, osigurati regulaciju emocija i smanjiti stres, a sve to prakticiranjem pomnosti kroz meditaciju.

Još jasnije, bit ćete koncentriraniji dulji period, mirniji pod pritiskom i bolje podnositi stres, a sve je to dobra stvar ako ste menadžer. Uz sve to, bit ćete i kreativniji jer istraživanje sveučilišta u Amsterdamu pokazalo je upravo to.

Ono što je Jobs pretpostavljao, a neuroznanost potvrdila, spoznaja je da nije pohlepa ono što motivira vođe, nego njihova mogućnost da pronađu inspiraciju u sebi i zatim pronađu način kako tu inspiraciju prenijeti drugima.