Napredna umjetna inteligencija (AI) mogla bi predstavljati katastrofalan rizik za čovječanstvo i zbrisati čitave civilizacije, upozorava nova studija.

Umjetna inteligencija bi mogla biti potencijalni odgovor "velikog filtera" na Fermijev paradoks, s potencijalom da uništi inteligentni život u svemiru prije nego što uspostavi kontakt s drugima, sugerira studija koja tek treba da bude recenzirana, prenosi Independent.

Fermijev paradoks, popularno uhvaćen frazom "Gdje su svi?", decenijama je zbunjivao naučnike. Odnosi se na uznemirujuću ideju da ako je vjerojatan vanzemaljski život u svemiru, zašto se onda ljudi s njim još nisu susreli.

Predložene su mnoge teorije koje nude različita objašnjenja našeg dosadašnjeg usamljenog prisustva u svemiru.

Iako proračuni vjerojatnoće, kao što je popularna Drakeova jednadžba, sugerira da bi u galaksiji mogao postojati veliki broj inteligentnih civilizacija, još uvijek vlada zagonetna kozmička tišina.

Jedna popularna hipoteza, poznata kao Veliki filter, sugerira da je neki događaj potreban za nastanak inteligentnog života krajnje malo vjerojatan, otuda i kozmička tišina.

Logičan ekvivalent ovoj teoriji je da neki katastrofalni kozmički fenomen vjerojatno sprječava širenje života u svemiru.

"Ovo bi mogao biti prirodni događaj, ili što je još više zbunjujuće, nešto što inteligentna bića rade sebi, što dovodi do njihovog izumiranja", napisao je autor studije Mark Bailey sa Nacionalnog obavještajnog univerziteta (NIU) u SAD-u.

Novo istraživanje teoretiziralo je da bi napredak AI mogao biti točna vrsta katastrofalnog rizičnog događaja koji bi potencijalno mogao uništiti čitave civilizacije.

U studiji, Bailey kontekst Velikog filtera uokviruje u potencijalni dugoročni rizik od tehnologija poput vještačke inteligencije koju ne razumijemo u potpunosti.

"Ljudi su užasni u intuitivnoj procjeni dugoročnog rizika", rekao je naučnik NIU, dodajući da ne razumijemo u potpunosti AI, ali "on se brzo infiltrira u naše živote".

"Buduća umjetna inteligencija će vjerojatno težiti generaliziranijim sistemima usmjerenim ka ciljevima sa značajnijom kontrolom, gdje će posljedice nenamjernih ishoda postati znatno teže", upozorio je on.

Bailey je postavio ono što on naziva "argumentom druge vrste", što otvara mogućnost da bi se napredna vještačka inteligencija mogla efikasno ponašati kao "druga inteligentna vrsta" sa kojom bismo na kraju dijelili ovu planetu.

Uzimajući u obzir šta se dogodilo kada su moderni ljudi i neandertalci koegzistirali na Zemlji, istraživači NIU-a su rekli da su "potencijalni ishodi sumorni".

"Razumno je da bi tehnologija van kontrole, posebno ona koja je usmjerena ka cilju poput AI, bila dobar kandidat za Veliki filter”, napisao je Bailey u studiji.

"Moramo se zapitati; kako da se pripremimo za ovu mogućnost?", zaključio je.