Manjak bakra i stres krivi su za sijedu kosu. Osim vanjskih faktora, utjecaj ima i dob, procjenjuje se da polovica populacije do 50. g. ima 50 posto sijede kose.
Pojava prvih sijedih određena je genetikom, ali i dobi. Sijeda kosa posljedica je starenja, a njezina se tekstura s godinama mijenja kao i tekstura kože. Stručnjaci te promjene nazivaju pravilom 50-50-50. Polovica svjetske populacije do 50 godine života ima oko 50 posto sijede kose.
Bijelci brže sijede nego bilo koja druga rasa. Nakon bijelaca najbrže sijedi žuta rasa pa crna
Osim genetike i starosti, kosa sijedi i zbog stresa. Stalna izloženost stresu može oštetiti DNK koji utječe na djelovanje stanica zaduženih za proizvodnju pigmenta. To je najvidljivije tijekom bolesti kada pacijenti mogu posijediti skoro preko noći. Također, zbog pretrpljenog stresa nakon kemoterapije kosa može narasti drugačije boje.
Životni stil također utječe na pojavu sijedih vlasi, naročito pušenje. Toksične kemikalije iz dima oštećuju DNK kose, uzrokuju nakupljanje štetnih slobodnih radikala i utječu na proizvodnju pigmenta. Osim cigareta, manjak vitamina B12 i bakra također može ubrzati sijede vlasi. Stoga prehranu treba obogatiti mrkvom, iznutricama i tamnom čokoladom.
Stanice kose i stanice koje formiraju pigment rade zajedno, ali zapravo su zasebna jedinica. Tako se jedne neovisno o drugima mogu potrošiti i potaknuti razvoj sijedih vlasi. Taj rad mogu poremetiti različiti vanjski utjecaji, a stručnjaci vjeruju kako upravo oksidativni stresa i akumulacija vodikovog peroksida u folikulu kose uzrokuju gubitak boje.
Vlas kose u prosjeku raste tri godine i potom ispada kako bi napravila mjesta novoj. S godinama nove vlasi koje ih nadomjeste su već sijede. Kosa ne postaje sijeda, već je u korijenu bijela. Svaki put kad se kosa obnavlja, mijenjaju se i stanice koje tvore pigment, a taj proces s godinama postaje sve teži pa one jednostavno ostanu bijele.