Računalni program Turnitin u bazama radova i na oko 35 milijuna web stranica tražit će slične rečenice, reference i citate.
Prepisivanje seminarskih, diplomskih i doktorskih radova koje je, kako su pogazali brojni primjeri, neka vrsta nezanemarivog problema koji narušava vjerodostojnost hrvatskog visokog školstva, na riječkom Sveučilištu trebalo bi postati stvar prošlosti.
Naime, Sveučilište od ove akademske godine prvo u Hrvatskoj uvodi antiplagijatski softver za kontrolu studentskih radova, a odlukom sveučilišnog Senata njegova primjena postaje obavezna za mentore kod diplomskih radova i doktorskih disertacija.
Sustav kvalitete
Softver Turnitin, čiju je primjenu od 1997., kada je lansiran, do današnjeg dana s prilično dobrim rezultatima počeo koristiti čitav niz svjetskih fakulteta, koštat će riječko Sveučilište oko 12.000 dolara godišnje. Iskustva raznih sveučilišta pokazala su da je nakon uvođenja takvog sustava kvaliteta studentskih radova povećana za 40 posto.
Prema riječima prof. dr. Zlatana Cara, prorektora za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci, činjenica da se veliki broj radova plagira ili sliči plagijatstvu kao i jedno od pitanja s kojim su se susretali prilikom akreditacija u inozemstvu, a koje glasi “Kako kontrolirate plagiranje tekstova studenata”, neki su od razloga za uvođenje ovog alata.
Zakonska obveza
Car dodaje da se uvođenje sustava poklapa s uvođenjem zakonske obaveze da se diplomski i doktorski radovi objavljuju na netu, što će omogućiti provedbu kontrole uz pomoć Turnitina.
U kratkim crtama i pojednostavljeno, Turnitin funkcionira tako što traga za potencijalno neoriginalnim materijalom uspoređujući pomoću algoritama tekst s nekoliko baza podataka, pronalazeći, recimo, iste riječi složene u slične rečenične konstrukcije.
Osim što skenira vlastite baze podataka, ima licencirani ugovor za pretragu široke baze znanstvenih radova uključujući 35 milijuna specijaliziranih web stranica.
Buduća borba
Duljina provjere, ovisno o zadanim parametrima, može trajati od desetak minuta do nekoliko sati. Što se jezične barijere kod međunarodne usporedbe tiče, ona se djelomično prelazi pomoću univerzalnih prevoditelja implementiranih u sustav koji traži i uspoređuje reference i citate.
Eventualna mana na domaćem terenu mogla bi biti to što softver ne može djelovati retroaktivno jer u Hrvatskoj ne postoje digitalizirani radovi iz prošlosti.
No, činjenica je da uvođenje antiplagijatskog softvera (ili, službeno, sustava za provjeru originalnosti), s obzirom na sada obaveznu dostupnost online baza hrvatskih znanstvenih radova, stvara dobar temelj za buduću borbu protiv plagiranja.
Ideja da se sustav uvede na razini Sveučilišta bitno je pojeftinila cijelu priču. Da ga je svaki fakultet uvodio posebno, koštao bi 4500 dolara po fakultetu, a broj korištenja bio bi ograničen, objašnjava Car.
Kontrola do 7 tisuća radova godišnje
Sustav će davati neograničenu mogućnost provjera broja radova po studentu, a prema procjenama, godišnje će se kontrolirati pet do sedam tisuća radova. Kad se proširi i na seminare, brojke će biti puno veće, a osim toga, u perspektivi je i uvođenje takve kontrole nad znanstvenim radovima profesora, što bi trebalo povećati kvalitetu znanstvenih časopisa Sveučilišta.