Kraljevina Butan je budistička monarhija smještena na Himalajima i okružena Kinom i Indijom. Njen glavni grad je Timpu, prostire se na teritoriji od oko 39 kvadratnih kilometara i ima nešto manje od 800 hiljada stanovnika.



1. Riječ “Butan” vjerovatno na sanskrtu znači “planinski region”, ali postoji mogućnost i da znači “kraj Tibeta”, što ima smisla. Zvanično ime, ono koje oni sami koriste, međutim nije Butan već Druk Jul što znači “Zemlja zmaja” ali znači i “Zmajski narod”.
2. To je prva zemlja u svijetu koja zaštitu životne sredine ima kao ustavnu obligaciju. 60 posto teritorije u svakom trenutku mora da bude pod šumom. Trenutno je 72 posto.
3. Prijestonica Timpu je jedan od dva glavna grada u Aziji u kojoj ne postoji semafor (drugi je Pjongjang). Kada su vlasti postavile jedan, čitav narod je ustao na noge pa su ga uklonili.
4. Ovo je jedina država na svijetu u kojoj je zabranjena prodaja duhana. Oni nemaju problem sa pušenjem u kafićima.
5. Butanski maniri traže da odbijete hranu ako vam je neko ponudi, i to tako što ćete pokriti usta rukama i govoriti “mešu, mešu”. Možete da pokleknete tek nakon drugog ili trećeg insistiranja.
6. Svako ko ubije crnovratog ždrala, koji je ugrožen i za Butance vjerski sveta ptica, suočen je sa doživotnom robijom. Zapravo, ovo će se desiti svakome ko ubije bilo koju zaštićenu životinju.
7. Butan je posljednja zemlja na svijetu koja je uvela televiziju i internet, i to 1999. godine.
8. Oni su također i jedina zemlja na svijetu koja je uvela bruto nacionalnu sreću kao jedino mjerilo društvenog napretka. Za razliku od njih, svi mi ostali mjerimo bruto domaći proizvod. A oni su među najsretnijim narodima na svijetu: barem tako pokazuju sva ispitivanja Ujedinjenih nacija.
9. Prvi strani turisti su došli u Butan tek 1974. godine.
10. Butan je domovina najviše neosvojene planine na svijetu, Gangkhar Puensuma, koji je visok 7.570 metara.



11. Butan je jedina zemlja na svijetu koja je “ugljo-odvodna”, odnosno koja apsorbuje više ugljendioksida nego što ga proizvodi.
12. Jedina su država na svijetu kojoj je najveći izvozni proizvod obnovljiva energija.
13. Plastične kese su zabranjene od 1999. Umjesto njih koriste se pamučne, u potpunosti biorazgradive.
14. Nacionalna životinja je takin, vrsta azijske divlje koze.
15. Kao nacionalne sportove Zmajski narod vidi streličarstvo i pikado, koji igraju na svoj sopstveni način.
16. Svi građani zvanično postaju godinu dana stariji za Novu godinu, pa tako niko ne može da zaboravi nečiji rođendan.
17. Butanci su za razliku od nas Evropljana zadržali vjerovanje u moć falusa i imaju dugu tradiciju njegovog crtanja na svojim kućama, kako bi se pospješila plodnost i donijela sreća.
18. Zakonom je propisano kako smijete da se oblačite kada idete na posao ili u manastir ili hram. Drugim riječima, morate da nosite tradicionalnu narodnu nošnju.
19. Za svaki dan boravka u Butanu strani turisti moraju da izdvoje od 200 do 300 dolara. Za svaki dan boravka. Ali ovo nije toliko loše koliko zvuči, pošto u tome imate uključen hotel sa četiri zvjezdice, sve obroke, transport, vodiča i vozača. Jedino piće nije uračunato u cijenu. 65 dolara od te cifre ide na finansiranje obrazovnog i zdravstvenog sistema, što znači, ako posjetite Butan, pomažete sigurno lokalnoj zajednici.

20. U Butanu je zakonom dozvoljena ne samo poligamija (kada jedan muškarac ima više žena) već i poliandrija (kada jedna žena ima više muškaraca).
21. Incest nije neuobičajen u ovoj zemlji, i često se dešava da se brat i sestra vjenčaju da bi se očuvala čistota krvi. Još je češće vjenčavanje među rođacima.
22. Tradicionalno gledano, nasljedstvo nad zemljom, kućom i životinjama se uglavnom prenosi na najstariju kćerku, ne na sina.
23. Kada se muž i žena vjenčaju, muž se seli u ženinu kuću.
24. Kada Butanci dočekuju gosta kažu “kuzuzanpola”. Ovo može da znači “dobro jutro”, “zdravo” ili “kako ste?”.
25. Mobilna telefonija je stigla u ovo himalajsko kraljevstvo tek 2003. godine.
26. Zabranjena je gradnja zgrada viših od pet spratova.
27. Ljudi u Butanu nemaju prezimena. Zapravo, jedina osoba u cijeloj zemlji koja ima prezime je kralj, koji se preziva Vangčuk. Ovo je obrnuto od prakse u Japanu recimo, u kome jedino carska porodica nema prezime. Istovremeno, postoji oko 50 imena koje se vrte u krug, pa se zato koriste dodaci poput očevih imena, mjesta rođenja ili profesije da bi se ljudi lakše identifikovali.