Koja je gornja granica veličine stjenovitih planeta? Radi se o trenutno izrazito spornom pitanju u astronomiji.
Do sada je najraširenije bilo mišljenje kako svaki planet s opsegom 1,6 puta većim od zemljinog neizbježno postaje plinoviti div. Sve ispod te granice je Super-Zemlja, a još manji su zemaljski planeti poput same Zemlje, Marsa ili Venere.

Novo otkriće pomiče granice

Ali to bi se razgraničenje moglo promjeniti na temelju najnovijeg otkrića. Astronomi kažu kako su pronašli egzoplanet veličine Neptuna koji je stjenovitog sastava. Procijenjuje se kako planet, imenovan BD+20594b, ima promjer 2,23 puta veći od zemljinog, kao i 16,3 puta veću masu. Ako to bude potvrđeno, to će biti jedan od najvećih stjenovitih planeta ikada pronađenih.

Udaljen je oko 500 svjetlosnih godina od Zemlje, a svoju zvijezdu okruži svaka 42 dana.



“Ako se potvrdi da se radi o stjenovitom planetu, sastav BD+20594b-a biti će bez presedana za egzoplanete njegove veličine”, izjavili su autori istraživanja, koje je vodio Nestor Espinoza iz Biskupskog katoličkog sveučilišta u Santiagu, Čile.

Autori su došli do zaključka kako se radi o stjenovitom planetu zbog odnosa mase i opsega, iz čega se može proračunati gustoća: 8 grama po kubičnom centimetru, u usporedbi sa Zemljinih 5,5 grama.

“Znamo da je riječ o stjenovitom, a ne plinovitom planetu zbog njegove gustoće”, rekao je Espinoza. Da je planet plinoviti div, imao bi puno veći opseg u odnosu na istu masu.

Još postoje određene dileme

Ali potreban je i dodatni oprez. Naime, i sami su znanstvenici koji rade na ovome projektu izjavili kako će biti potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdio stjenovit sastav udaljenog planeta, posebno s obzirom na trenutačnu usijanu raspravu o granici između zemljolikih planeta i plinovitih divova.

“Pogreške u vezi procjene mase moguće su, i mogu biti velike”, dodao je Espinoza, “Ali unatoč tome, siguran sam kako se ne radi o plinovitom divu. Možda je to oceanski planet, iako podaci najkonzistentnije ukazuju na stjenoviti.”

Mega-zemlja?

Planet je otkriven pomoću Keplerovog svemirskog teleskopa, u sklopu trenutačne K2 misije, s naknadnim promatranjima ia HARPS spektografa u zvjezdarnici La Silla u Čileu. A njegovo bi otkriće moglo imati znakovite implikacije na naše ubrzano rastuće znanje o egzoplanetima.

Neki smatraju kako veliki stjenoviti planeti, ili mega-Zemlje, uključuju i Kepler-10c, planet s masom 17.2 puta većom od zemljine te 2,35 puta većom opsegom. Ali nije toliko sigurno da se stvarno radi o stjenovitom planetu. Izgleda kako su znanstvenici ipak sigurniji u slučaju planeta BD+20594b.

“BD+20594b je trenutno jedini planet koji bi mogao ponijeti naslov Mega-Zemlje, pod uvjetom da uspijemo potvrditi podatke”, završio je Espinoza.