“Čistoća je pola zdravlja”, kaže izreka, no čini se kako je to mnogo teže postići nego što smo dosad mislili.

1. Ne antibakterijskom sapunu

Antibakterijski sapuni sadrže kemikaliju zvanu triklosan. Dokazano je testovima na životinjama da ta iznimno opasna kemikalija mijenja razinu hormona u tijelu. Kemikalija se nalazi u 75 posto antibakterijskih sapuna i nekim pastama za zube. U svakom slučaju, antibakterijski nije ništa bolji od običnih sapuna.

2. Pranje rublja povećava mogućnost da se ono “zaprlja” bakterijom E. Coli ili izmetom

Profesor mikrobiologije iz Arizone, dr. Charles Gerba, istraživanjem je zaključio kako gomila donjeg rublja u perilici može prenijeti oko 100 milijuna bakterija E. Coli i raspršiti je po vodi. – Oko desetina grama izmeta nalazi se na prosječnim boksericama i gaćicama, rekao je Gerba. Kako bi se problem što efikasnije riješio, preporučuje se prati donje rublje na što višoj temperaturi te odmah potom staviti u sušilicu, budući da se bakterija razmnožava na vlažnim područjima. Ipak, problem nije do kraja rješiv.

3. Najprljavije mjesto u vašoj kući mjesto je od kojeg ne možete pobjeći

Iako ste mislili da je kupaonica najprljavije mjesto u vašem domu, to je netočno. Najkritičnija je kuhinja, gdje veliki broj bakterija obitava već u odvodu sudopera. Stručnjaci s Harvarda tvrde kako je umivaonik prljaviji od WC školjke.

4. Pazite kako puštate vodu jer kad potegnete, ne znači da će isprati sve

Urbana legenda dokazana je kao istina. Jamie Hyneman i Adam Savage dokazali su kako puštanje vode dok je školjka otvorena djeluje tako da bakterije s fekalija odlaze u zrak. Ako je vaša četkica za zube negdje u blizini, vjerojatno je prekrivena bakterijama s fekalija, stoga je stavite na sigurno mjesto.

5. Sušite ruke? Prebacite se na papir

Doktor Rodney Lee Thompson, epidemiolog u klinici Mayo, zaključio je nakon brojnih studija da su papirnati ručnici bolji od sušilica za ruke. Osim toga, štede energiju. Papirnati ručnici najčistiji su jer šire najmanje bakterija.

6. Aparatić za zube može biti najogavnije mjesto na svijetu

Istraživači sa stomatološkog instituta UCL zaključili su kako 67 posto testiranih aparatića za zube ima na sebi bakterije. Oko 50 posto njih sadrži i MRSA-u, bakteriju koja može dovesti do opasnih infekcija. Aparatići koji se ne održavaju ispravno, mogu dovesti do razvoja jako štetnih bakterija. Ovaj problem lako je rješiv, jednostavno se konzultirajte s vašim stomatologom o pravilnom održavanju, i sve će biti u redu.

7. Ne postoji pravilo pet sekundi

Zaboravite pravo pet sekundi kad su vaša djeca u pitanju. Ako vašem malcu hrana padne na pod, iste sekunde na nju se zalijepi 99 posto bakterija s poda. Ipak, na neke vrste hrane određene bakterije sporije se lijepe. Hrana koja sadrži veće razine soli i šećera, teže privlači bakterije.

8. Pupak. Čistite li ga? E pa počet ćete

Istraživači su pronašli 2368 vrsta bakterija na pupcima. Od tih, 1458 potpuno je novo za znanost.

9. Vjerojatno se protiv akni borite potpuno pogrešno

Iako se generalno vjeruje da je protiv akni dobro boriti se agresivnim sredstvima, to nikako nije točno. Osim nježnih, bezalkoholnih sredstava, ne smijete na kožu nanositi ništa drugo. Sapuni protiv akni većinom su štetni jer oduzimaju previše prirodnih ulja koje koža mora imati. Zbog toga njihovom uporabom dolazi do još težeg stanja s aknama.

10. Prečesto perete kosu, šamponiranje ubija

Unatoč zabludama, kosu nije dobro prati svakodnevno. Dermatolozi tvrde da često pranje kose otklanja sebum, prirodno ulje. Žlijezde nakon toga luče više ulja i kosa vam je na kraju sve masnija. Dermatologinja Michelle Hanjani sa sveučilišta Columbia preporučuje da kosu perete svega dva do tri puta tjedno. Ako ne možete izdržati, koristite što nježnija sredstva i nemojte šamponirati kosu dvaput.

11. Leće vadite pogrešno

Istraživanja su pokazala da se gotovo nijedan korisnik leća ne brine pravilno o njima. Treba jako paziti na sušenje i mjesto pohranjivanja leća, kao i na korištenje tekućine za čišćenje