Europees Parlement vraagt geondige beoordeling en onderzoek van de EU-regels voor klokverzetten. Kleine stap vooruit:
Prikaži sliku na Twitteru
|
|
|
|
|
|
Europski parlament usvojio je danas na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju kojom predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u EU- Prijedlog Europskog parlamenta treba potvrditi Europska komisija. Još je uvijek teško procijeniti kada bi, ako se potvrdi, obustava pomicanja kazaljki trebala stupiti na snagu.
Iz rezolucije EP-a zasad nije poznato ni bi li trebali ostati na zimskom ili ljetnom vremenu. Ostanemo li na sadašnjem, zimskom, to znači da će krajem lipnja i početkom srpnja sunce izlaziti već oko četiri sata ujutro, a zalaziti oko 20 sati. Drugim riječima, prve naznake dnevne svjetlosti vidjeli bismo već oko tri ujutro, a potpuni mrak pao bi do 20.30 sati. U drugoj polovici kolovoza, primjerice, smračilo bi nam se već oko 19 sati.
Ostanemo li na ljetnom računanju vremena, u prosincu bi dnevno svjetlo trebali imati do 17 sati, ali zato bi svitalo tek nakon osam ujutro.
Na samom početku rasprave bilo je jasno da Europska komisija nakon opsežne analize učinka ne preporučuje takvu promjenu.
Što se tiče dokaza o utjecaju promjene računanja vremena na zdravlje ljudi, Bulc i Komisija kažu da takvi dokazi nisu uvjerljivi:
– Čini se da neki ljudi pate od promjena, no to se može kompenzirati pozitivnim zdravstvenim učincima povećanog odmora ili aktivnosti na otvorenome. Osim toga, nije jasno bi li permanentno ljetno ili permanentno zimsko računanje vremena bilo bolje za zdravlje ljudi – objasnila je europska povjerenica, a prenio Večernji list.
Europees Parlement vraagt geondige beoordeling en onderzoek van de EU-regels voor klokverzetten. Kleine stap vooruit:
Rasprava je pokazala da je u EP-u raspoloženje bitno drukčije nego među državama članicama u Vijeću EU ili u Komisiji. Govornici uime pučana, socijaldemokrata, liberala, zelenih – praktički svi su spominjali da sadašnji režim s promjenama računanja vremena izaziva zdravstvene tegobe kod ljudi, pa i životinja, da zbog umora izazvanog pomicanjem sata dolazi do većeg proja prometnih nesreća, da krave daju manje mlijeka itd. Neke su studije procijenile da 20 posto građana osjeća zdravstvene učinke pomicanja sata, rekao je Pavel Svoboda, govornik uime pučana (EPP), i zaključio:
– U ime 20 posto naših građana pozivam Komisiju da iskoristi svoje zakonske aktivnosti.
Gesine Meissner, koja je govorila uime liberala (ALDE), kaže kako 150 država u svijetu nema takvo računanje vremena u kojem se pomiče sat, a među njima je i Rusija:
– Nismo, nadam se, gluplji od Putina – rekla je Meissner. Jedino je govornik uime kluba europskih konzervativaca i reformista (ECR) bio rezerviran jer mu se čini da europarlamentarci eksploatiraju ovu temu samo zato što imaju osjećaj da je popularna među građanima, a novi europski izbori se približavaju i treba osvajati nove mandate. – Dajte da budemo razumni: ili se oslanjajmo na poštenu studiju ili prekinimo ovu raspravu – rekao je Roberts Zīle.
Od hrvatskih zastupnika, u raspravi je sudjelovao Davor Škrlec, koji pripada klubu zelenih.
– Imam osjećaj da bismo mogli danima raspravljati, a da se ne usuglasimo oko toga je li neka znanstvena studija za ili protiv ukidanja pomicanja sata. Ali možemo se pitati jednu stvar. Kakve su bile konzultacije kad se ta direktiva donosila? Jesu li se, kad je donošena direktiva, građani pitali treba li pomicati vrijeme? Možemo se pitati i temeljem koje odluke su druge države u svijetu donijele odluku o ukidanju pomicanja sata. Je li to bila glupa ili mudra odluka i jesmo li mi glupi ili mudri kad zadržavamo postojeće stanje? I na kraju: moramo li čekati građansku inicijativu pa da se prikupi milijun potpisa da bi se u ovom domu i u Europskoj komisiji ovo pitanje počelo razmatrati kao važno pitanje – rekao je Škrlec.