PORTAL Financial Times uz pomoć čitatelja, istraživača i poduzetnika sastavio je popis novih ideja koje će oblikovati našu budućnost. Prvih 40 ideja odnosi se na rješavanje izazova rastuće svjetske populacije, nedostatka resursa, upravljanja informacijama te nove pristupe zdravstvenoj skrbi.

U nastavku donosimo sažetak prvih 40 ideja.

Zdravstvo

1. Nanoboti koji ubijaju kancerogene tumore

Znanstvenici u krvotok ubrizgavaju sićušne uređaje kako bi s preciznošću dostavili lijekove tamo gdje su oni potrebni. Osim liječenja tumora, nanoboti se u medicini koriste i u druge svrhe, poput odčepljenja začepljenih krvnih žila.

2. Tehnika za uređivanje gena "Crispr" spremna je za testiranje na ljudima

Tehnika "Crispr" ostvarenje je sna znanstvenika koji lijekove žele zamijeniti popravkom nedostataka u ljudskom DNK. Tom je tehnikom moguće izmijeniti živuće ljudske stanice, a biotehnološke tvrtke planiraju je primijeniti na liječenje bolesti krvi i sljepoće.

3. Sekvenciranje DNK otkriva tajne rijetkih bolesti

Rutinskim genetskim testiranjem sustav zdravstvene zaštite uštedio bi novac, tvrdi britanska ministrica zdravlja. Sekvencioniranje prvog ljudskog genoma 2003. godine stajalo je tri milijarde američkih dolara, no brojne tvrtke danas nastoje smanjiti taj trošak na 100 dolara.

4. DNK testiranje personalizira liječenje mentalnih poremećaja

Precizna psihijatrija izučava gene kako bi svaki pojedinac dobio najbolji mogući tretman. Psihijatri pomoću slika mozga, krvnih pretraga, uzoraka sline i upitnika mogu na temelju pacijentove biologije i povijesti prepisati usko ciljano liječenje.

5. Moždani implantati omogućili su pacijentima da upravljaju robotskim rukama

Iako pomicanje objekata snagom uma zvuči poput znanstvene fantastike, klinička ispitivanja upravljanja protezama pomoću uma daju obećavajuće rezultate. Cilj je omogućiti pacijentima da pomoću moždanih implantata i računala upravljaju invalidskim kolicima, robotičkim protezama i paraliziranim udovima.

6. Otpornost na antibiotike treba spriječiti jeftinim testiranjima

Brzo otkrivanje bolesti smanjilo bi nepotrebnu upotrebu antibiotika te bi oni dulje vrijeme bili učinkoviti.


7. 3D printanje ljudskih organa. Na 3D printanje cijelih organa još ćemo morati pričekati, no mnogi laboratoriji uspješno printaju tkiva jetra. Maleni "organoidi" iz laboratorija moći će se koristiti u liječenju kroničnih bolesti.

8. Pametni telefoni ubrzavaju oporavak nakon operacije

Nove aplikacije za pametne telefone dojavljuju liječnicima ako se rana inficira nakon operacije i pomažu im da prate proces njezina zarastanja.

9. Imunoterapija

Imunoterapija je otkrivena još krajem 19. stoljeća, a danas se uspješno koristi u borbi protiv najopasnijih oblika melanoma i raka pluća. Znanstvenici su u potrazi za kombinacijama lijekova koje će omogućiti učinkovito liječenje ostalih bolesti.

10. Egzoskeleti će postati svakodnevica za radnike u tvornicama

Tvrtke poput kalifornijskog SuitX-a pokušavaju pretvoriti egzoskelete u pristupačnu potrošačku robu. Egzoskeleti pojačavaju pokrete ruku, nogu i leđa te štite zglobove radnika od pretjeranog naprezanja.


Obuka i obrazovanje

11. Pohrana podataka na DNK

Znanstvenici su uspješno u DNK sekvencu pohranili Deep Purpleov "Smoke on the Water" i "Tutu" Milesa Davisa. Zapis je moguće poslušati bez gubitka kvalitete. Taj način pohrane omogućuje pohranu velike količine podataka na malom prostoru i stabilan je tisućama godina.

12. Prenosivi skener za čitanje uma

Start-up tvrtka Openwater razvija ručni uređaj koji jeftinije i brže izvodi funkciju uređaja za MRI. Uređaj pomoću infracrvenog svijetla prodire 15-ak centimetara unutar tkiva i ima rezoluciju jednog mikrona, koji su iste veličine kao neuroni. Jednog dana tim bi uređajem mogli pratiti ljudske misli.

13. Začeci kvantnog računalstva

Kvantno računalstvo jedno je od najuzbudljivijih tehnoloških ideja. Primjena pravila kvantne mehanike nevjerojatno bi ubrzala računala, a znanstvenici se nadaju da će pomoću njih moći stvarati nove molekule.

14. Hologrami mijenjaju način na koji komuniciramo s računalima

Sve više tvrtki koristi proširenu stvarnost (AR) i holograme kako bi, primjerice, prikazale potrošačima kako će novi proizvod izgledati u njihovim domovima. 3D slike brišu granicu između digitalnog i stvarnog svijeta.

15. Dulji san dobar je za ekonomiju

Nova saznanja o dnevnom ritmu ljudi pomažu u borbi protiv nevidljive epidemije nedostatka sna. Znanstvenici smatraju da nastava ne smije početi prije 8.30 sati ujutro. To bi poboljšalo školski uspjeh učenika i smanjilo stopu oboljenja, čime bi države štedjele novac.

16. Ne smijemo precijeniti umjetnu inteligenciju

Umjetna inteligencija je jedna od najvažnijih tehnologija 21. stoljeća, no ljudi je prečesto precjenjuju. Najnaprednija računala još neko vrijeme neće moći razmišljati kao ljudi.

17. Personalizirano učenje počinje mijenjani oblike nastave

Silicijska dolina naklona je zamisli o personaliziranoj nastavi u školama, no rezultati istraživanja za sada su podijeljeni po pitanju pomaže li taj način učenja zaista svim učenicima.

18. Neuronske mreže omogućavaju nam da "čitamo lica"

Softver za analizu lica koristi se za predviđanje seksualne orijentacije i političkih uvjerenja. Slična tehnologija razvija se za upotrebu u autonomnim vozilima te detekciju oružja u zrakoplovnim lukama.


19. Od digitalnih distrakcija postajemo gluplji i nervozniji

Preopterećenje informacijama mijenja naše poslovne i osobne živote. Pronalazak načina za kontrolu količine informacija koje dolaze do nas jedan je od važnih izazova informatičkog doba.

20. Roboti u učionicama zamjenjuju djecu

U učionicama diljem svijeta, roboti sjede u školskim klupama umjesto djece koja zbog bolesti ne mogu pohađati nastavu. Ona na taj način mogu pratiti i sudjelovati u nastavi od kuće, pomoću tableta.

Energija i resursi

21. Europska smetlišta potencijalno vrijede milijarde

Iz otpada je moguće vaditi minerale te proizvoditi gorivo. Europa ima više od pola milijuna odlagališta otpada.

22. Biomimikrija je pokrenula val inovativnih materijala

Biomimikrija znači kopiranje materijala iz prirode u laboratoriju. Neka od najvažnijih otkrića su umjetne mrežnice i sintetička paukova mreža.

23. Strojevi koji ne troše energiju

Internet stvari (IoT) sve se brže širi kako sve više toga prelazi na online domenu. Svu tu elektroniku nešto mora pokretati, a najveći europski istraživački institut Fraunhofer-Gesellschaft vodi inicijativu prema nultoj potrošnji energije.

24. Alternativa siliciju nudi jeftiniju solarnu energiju

Znanstvenici silicijske ćelije žele zamijeniti perovskitom, čime bi prikupljanje sunčeve energije postalo višestruko jeftinije.

25. Napredak tehnologije čini vjetar boljim izvorom energije

Novi dizajni turbina dovest će do toga da će njihovo postavljanje postati jeftinije te da će ih se moći postaviti na više lokacija.

26. Mali napredak u supravodljivosti

Vodik i grafen obećavajući su elementi za nultu električnu otpornost pri sobnoj temperaturi.

27. Potraga za boljim baterijama

Litij-ionske baterije standard su posljednjih 25 godina, no njihovi nedostaci potiču potragu za alternativnim tehnologijama. Grafen i slana voda neka su od obećavajućih rješenja.

28. Grafenski filteri mijenjaju ekonomičnost čiste vode

Novi pristupi filtraciji i ekstrakcija vlage iz zraka neka su od rješenja sve izglednije svjetske vodene krize. Grafenske mrežice iz vode otklanjaju kemikalije, otopine, soli i spojeve poput pesticida.

29. Potencijal vodikovog goriva

Vodik je možda najbolje održivije rješenje za teški transport, to jest pokretanje kamiona, brodova i vlakova. Jedan od centara istraživanja te tehnologije nalazi se na škotskom otočju Orkney.

30. Alge kao biogorivo

Alge su jedan od mogućih novih izvora obnovljive energije. Znanstvenici u laboratorijima pokušavaju povećati njihovu energetsku učinkovitost.

Rast broja stanovnika

31. Umjetni spermiji i maternice nude nove načine reprodukcije

Znanstvenici su uspjeli stvoriti miševe od sintetičkih spermija i jajašaca, a janjad uzgajaju u biovrećama.

32. Univerzalni osnovni dohodak - povratak ideje stare 500 godina

Finska, Kalifornija, Kanada i Nizozemska neke su od zemalja koje eksperimentiraju s uvođenjem univerzalnog osnovnog dohotka za sve građane.

33. Japanski roboti skrbe za stare i nemoćne

Svjetsko stanovništvo sve brže stari, a u Japan posao skrbnicima za stare i nemoćne olakšaju roboti.

34. Hyperloop tehnologija super-brzog prijevoza

Zamisao Elona Muska o super-brzom prijevozu pokretnim kapsulama kroz sustav cijevi još nije zaživjela, no različite suparničke tvrtke već se natječu oko toga tko će prvi sagraditi takav sustav.

35. Tehnologijom protiv gužvi na cestama

Mnogi svjetski gradovi muku muče s prometnim gužvama, no neki od njih iskušavaju nova rješenja po uzoru na model naplate cestarine u Singapuru. Američka država Oregon testira uvođenje sustava naplate po prijeđenoj milji.

36. Visokotehnološki zahodi za područja s nedostatkom vode

2,3 milijarde stanovnika Zemlje nema pristup sigurnim zahodima, a riziku su posebice izložene žene.


37. Novi načini planiranja obitelji

Pretjerani rast populacije u najsiromašnijim krajevima koči ljudski napredak na ostalim područjima. Nova, dugodjelujuća kontracepcijska sredstva i slanje informacija o spolnom zdravlju putem SMS poruka samo su neke od inicijativa za planirano roditeljstvo.

38. Gotovo savršeno strojno prevođenje je nadomak ruke

Google Translate još uvijek je manjkav, no tvrtke popust Unbabela i Myamanua pomažu nam da bolje razumijemo jedni druge.

39. Specijalizirana i precizna poljoprivreda za zelenu prehranu svijeta

Predviđa se da će 2050. godine na svijetu živjeti 10 milijardi ljudi. Precizna poljoprivreda omogućuje veću količinu usjeva uz manje emisije stakleničkih plinova te manju potrošnju vode i gnojiva.

40. Vegetarijanski odrezak s okusom mesa

Zapadni oblik prehrane bogat mesom više nije održiv, a znanstvenici tragaju za alternativnim izvorima proteina za svačije nepce. Zamjene za meso na biljnoj bazi zahtijevaju manje obradivih površina te puno manju potrošnju vode i energije, a svojim okusom i izgledom sve su sličnije mesu.