Ako nasumično na glas kažete brojeve 1593657292759384310479, što mislite koliko od ovih brojeva možete od prve zapamtiti? Sudeći prema znanstvenicima stjetit ćete se tek sedam brojeva i to ovisi o našoj radnoj memoriji.

Naša radna memorija u mozgu nije toliko velika, no ona je važna kao i činjenica da moramo biti svjesni koliko informacija odjednom možemo zadržati u njoj.
Zadržavanje informacija ovisi od osobe do osobe i njene pozornosti. Što više pozornosti pridajemo nekoj informaciji tako ćemo ju i lakše upamtiti. Idući put kada se ne sjetite neke informacije to je zato što je vaš mozak rastresen i zbog toga ju zaboravlja, a pritom ove tri stvari imaju znatnu ulogu.

1. Magični broj

Znanstvenici kažu da ćete se moći sjetiti otprilike sedam brojeva. Još točnije, studija još iz pedesetih godina, nazvana “Magični broj sedam, plus ili minus dva”, sugerira da je kapacitet naše radne memorije između pet do sedam stvari, premda se neki znanstvenici prepiru tvrdeći da se taj kapacitet kreće tek oko četiri znamenke.

Ako pročitamo ovaj broj jedan, pet, devet, tri, svaki od brojeva se broji posebno. Moći ćete se prisjetiti više brojeva ako ih sparite pa pročitate petnaest, devedeset tri, čezdeset pet, sedamdeset dva. Tako povećavate broj znamenaka koje ćete upamtiti.

Kada znanstvenici kažu da u radnoj memoriji možemo držati određeni broj podataka, ovi pojedinačni podaci mogu biti različite veličine, složenosti i važnosti. Kako god bilo, radna memorija nije velika ali je uistinu važna.

2. Radna memorija

Radna memorija je nešto kao kontrolna ploča našeg mozga. To je mjesto gdje se informacija nalazi privremeno dok mozak ne donese odluku da li je vrijedna da je pohrani trajnije pa tako postane dugoročna memorija.
Pokazuje se da različiti osjeti imaju različite kapacitete kontrolne ploče. To znači da koliko se možete sjetiti ovisi o tome, na primjer, da li vam je netko nešto rekao ili vam je pokazao. Zbog ovoga važno je gledati odvojeno na različite vrste radne memorije.

Osim toga, svaka osoba ima različitu sposobnost zadržavanja podataka u radnoj memoriji. Individualne razlike u kapacitetu radne memorije su važne jer predskazuju inteligenciju. Veći kapacitet radne memorije općenito znači veću inteligenciju. Zašto neki ljudi mogu zadržati više podataka u radnoj memoriji od drugih?

3. Ignoriranje stvari

Novo istraživanje znanstvenika sa sveučilišta Simon Fraser bacilo je više svijetla na to zašto neki ljudi mogu zadržati više podataka na kontrolnoj ploči mozga nego drugi. Proučavane su razlike u vizualnoj memoriji snimanjem valova mozga i praćenjem koliko osoba obraća pozornost na nešto.

Pozornost i memorija su neraskidivo povezani. Obraćanjem pozornosti na neki podatak, povećava se njegovo predstavljanje u mozgu pa se toga lakše sjetiti.
Ali činjenje nečega lakšim da se prisjetimo je samo jedan aspekt pozornosti. Obraćanje pozornosti znači ignoriranje svih informacija koje ometaju pozornost. I tu su ljudi bitno različiti.

Ljudi sa niskim kapacitetom radne memorije nisu u stanju zanemariti zbunjujuće podatke koji ih ometaju. To pokazuje da se ne radi o tome koliko je važan podatak kojeg se možemo sjetiti nego je stvar u tome koliko smo dobri u ignoriranju nevažnih podataka.

Ljudski mozak ima različit proces usmjeravanja pozornosti na važan podatak i zatiranja irelevantnog. Ne radi se o tome koliko podataka možemo držati u mozgu nego koliko smo u stanju izbaciti. Slijedećeg puta bude li vam teško sjetiti se telefonskog broja ili neke slike krivite vaš pametni ali rastreseni mozak.