Anksioznost i panični poremećaji su uobičajeni i mogu imati dalekosežan utjecaj na kvalitet života. Prema Health24, panični poremećaj se odlikuje pojavom ponovljenih napada panike, koji traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a koji se doživljavaju kao izuzetno zastrašujući i neugodni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neko ko pati od napada panike preplavljen je intenzivnim osjećajem straha. Tokom napada panike ljudi imaju osjećaj kao da će dobiti srčani udar, a u ekstremnim slučajevima i da će poludjeti.
Simptomi napada panike uključuju lupanje srca, bolove u prsima, vrtoglavicu, ošamućenost, mučninu, osjećaj gušenja, otežano disanje, trnce ili ukočenost u rukama, navalu vrućine te strah od gubitka kontrole.
Ukoliko dođe do pojave anksioznosti ili napada panike na poslu, u nastavku pogledajte šta treba učiniti.
Prihvatite svoje stanje i prepoznajte simptome
Prepoznajte znakove koji upućuju na to da ćete uskoro dobiti napad panike. Simptomi predstojećeg napada panike mogu uključivati nedostatak daha, mučninu i lupanje srca. Jednostavno kažite sebi da se osjećate uznemireno, ali i da imate kontrolu nad situacijom.
Fokusirajte se na svoje disanje
Budite svjesni načina na koji dišete. Udahnite polako, ali duboko kroz nos te izdahnite kroz usta trudeći se da tako usporite rad srca. Ovi savjeti o pravilnom disanju mogu vam pomoći.
Dajte sebi prostora
Kada se osjetite preplavljeni ovim stanjem, idite do najbližeg kupatila i polako se umijte. Pokušajte se maknuti od trenutne situacije koja vam je izazvala stres, može vam pomoći da steknete drugačiju perspektivu. Opcionalno možete i da izađete vani ili da odete i sjednete u sobu za sastanke radi privatnosti.
Koristite svoja čula
Fokusirajte se na nešto što možete dodirnuti, pomirisati, osjetiti ili okusiti. Ovo vam može pomoći da se fokusirate na nešto drugo, a ne na simptome napada panike.
Kratka šetnja
Ukoliko je to moguće, u zavisnosti od vašeg okruženja, kratka šetnja oko zgrade u kojoj radite može pomoći da se ublaži osjećaj panike.
Potražite stručnu pomoć
Razgovarajte o svom stanju s psihijatrom ili drugim ljekarom koji bi mogao sastaviti plan liječenja koji može biti kombinacija lijekova ili kognitivne terapije.
Iskoristite pogodnosti na radnom mjestu
Radna okruženja se razlikuju, ali je važno istaći da vam na prvom mjestu uvijek treba biti zdravlje. Recite za svoje stanje kolegi ili šefu i iskoristite pogodnosti koje se nude na vašem radnom mjestu. Neka radna okruženja nude fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu i savjetovanje na mjestu, što može biti od velike koristi ako patite od anksioznosti ili paničnog poremećaja.
