Tikvice potiču najvjerovatnije iz Amerike, a čovječanstvo ih jede već više od 10.000 godina. Osjetljive su na niske temperature i biljka strada već od slabog mraza. Smatra se da je današnja sorta tokom godina razvijena u Italiji. Tikvice imaju malo kalorija, a puno nutrijenata. Odlična su namirnica za mršavljenje jer ispunjava želudac i time daje sitost. Izvrstan su izvor vitamina B i C, mangana i kalija, dok su žute tikvice bogate i beta karotenom. Većina tih vrijednih tvari nalazi se u kori pa je nemojte guliti s mladih plodova. Svakodnevna konzumacija tikvica hrani organizam dijetalnim vlaknima, koja podstiču probavu.



Zahvaljujući tome smanjuju rizik od arteroskleroze, srčanog i moždanog udara. Istraživanja pokazuju da fitonutrijenti iz tikvica pomažu u smanjenju simptoma povećane prostate. Energetska vrijednost u 100 g tikvica sa korom je 16 kcal/100 g.

Za meku kožu

Zbog visokog udjela mangana tikvica povoljno djeluje na sve funkcije tijela. Pospješuje metabolizam proteina i ugljikohidrata, podstiče libido i ubrzava sintezu masnih kiselina i holesterola.

Mangan je ključan i za proizvodnju prolina, aminokiseline koja dopušta formiranje kolagena, čineći kožu zdravijom i zacjeljivanje rana bržim.

Zato, ako imate suvu kožu, stavite na lice ploške tikvice, ostavite 20 minuta i isperite. Koža će vam biti meka i svježa.

Dio mediteranske kuhinje

Tikvice su sastavni dio mediteranske kuhinje. Imaju manje vode od krastavca, ali mnogo više sadrže vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Posebno je visok udio vitamina C, kalijuma, kalcijuma, fosfora i selena. Za jelo se koristi plod, ali i cvijet koji se pohuje (u francuskoj i talijanskoj kuhinji) i poslužuje kao delikatesa. Krupnije vrste su bogate sjemenom iz kojeg se cijedi veoma kvalitetno ulje. Sa tikvicama treba pažljivo rukovati jer i najmanje oštećenje može prouzrokovati kvarenja.